Kako geni utiču na vašu težinu i rizik od gojaznosti?
Da li je gojaznost genetska? Saznajte kako geni i okruženje utiču na telesnu težinu i šta nauka kaže o naslednosti gojaznosti.
Nedovoljno sna može poremetiti ravnotežu hormona u našem telu. Kada se to dogodi, često jedemo više nego što nam je potrebno i lakše dobijamo na telesnoj težini. Upravo zato dovoljan i kvalitetan san može pomoći da se lakše odupremo primamljivoj, ali nezdravoj hrani.
San ima ogroman uticaj na naše zdravlje i kvalitet života. Većini ljudi potrebno je između sedam i devet sati kvalitetnog sna svake noći kako bi se telo i mozak odmorili i oporavili. Kada spavamo manje od toga, mogu se javiti problemi sa koncentracijom, oslabljen imunitet, ali i sklonost ka tome da jedemo više hrane nego što nam je potrebno - i to najčešće one nezdravije.
*Na slici je model, a ne pravi pacijent.
Istraživanja pokazuju da osobe koje spavaju manje od sedam sati po noći, u proseku unesu i do 300 kalorija više dnevno u poređenju sa onima koji imaju dovoljno sna.
Jedna naučna studija pokazala je da ljudi koji spavaju kraće od sedam sati dnevno imaju veću sklonost ka namirnicama bogatim zasićenim mastima, poput brze hrane, sireva i prerađenih mesnih proizvoda. Tokom dužeg vremenskog perioda, ovaj svakodnevni kalorijski višak može značajno povećati rizik od razvoja gojaznosti.
Razlike između osoba koje su odmorne i onih koje ne spavaju dovoljno mogu se uočiti i na nivou hormona. Hormoni u telu deluju kao glasnici i učestvuju u regulaciji brojnih telesnih funkcija, uključujući i apetit.
Naučnici su utvrdili da ljudi koji spavaju manje od pet sati po noći imaju povišen nivo hormona grelina i snižen nivo hormona leptina. Grelin je poznat kao „hormon gladi“ jer mozgu šalje signal da je vreme za jelo i time povećava apetit. Leptin, s druge strane, signalizira sitost i pomaže nam da prestanemo sa unosom hrane.
Kada dođe do poremećaja u nivou ova dva hormona, javlja se pojačan osećaj gladi i povećan apetit, što vremenom može dovesti do povećanja telesne težine.
Slične hormonske promene mogu se javiti i kada je poremećen naš biološki sat. To se može desiti ako nemamo ustaljen ritam spavanja, radimo noćne smene ili smo često izloženi veštačkom svetlu tokom noći. Istraživanja pokazuju da ovi faktori takođe mogu povećati rizik od razvoja gojaznosti.
Dobre navike spavanja mogu vam pomoći da donosite zdravije odluke u ishrani i da se lakše oduprete primamljivoj hrani. Neki od osnovnih koraka uključuju odlazak na spavanje i buđenje u isto vreme svakog dana, kao i obezbeđivanje najmanje sedam sati sna svake noći.
Uradite nešto dobro za svoje zdravlje - potrudite se da spavate dovoljno, jer kvalitetan san ima važnu ulogu u regulaciji apetita i telesne težine.
SM25OB00140, decembar 2025